Organska, biodinamička i prirodna vina sve su prisutnija u vinotekama, restoranima i specijaliziranim trgovinama. Iako ih povezuju održiviji pristup vinogradarstvu i želja za što autentičnijim vinom, ovi pojmovi ne znače isto.
Kada pregledavate vinsku kartu modernog restorana ili istražujete ponudu specijaliziranog webshopa, vjerojatno ćete naići na izraze poput organsko vino, biodinamičko vino, prirodno vino ili natural wine.
Na prvi pogled može se činiti da je riječ o različitim nazivima za istu vrstu vina. Međutim, svaki od tih pojmova opisuje drugačiji pristup uzgoju vinove loze i proizvodnji vina.
Kako biste lakše pronašli etiketu koja odgovara vašem ukusu, donosimo jednostavan vodič kroz najvažnije razlike između prirodnih, organskih i biodinamičkih vina.
Kod organskih vina sve počinje u vinogradu.
Grožđe od kojeg se proizvodi organsko vino uzgaja se bez uporabe sintetskih pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva. Umjesto njih, vinogradari primjenjuju ekološki prihvatljivije metode zaštite vinove loze i održavanja plodnosti tla.
Da bi vino moglo nositi službenu oznaku organskog ili ekološkog vina, vinograd i proizvodnja moraju zadovoljiti propisane standarde te proći odgovarajući postupak certificiranja.
U podrumu su dopušteni određeni enološki postupci, kao i kontrolirana uporaba sulfita, ali u količinama i na način koji je usklađen s pravilima ekološke proizvodnje.
Organska vina često biraju kupci koji žele podržati održiviji uzgoj grožđa, očuvanje tla i odgovorniji odnos prema okolišu.
Biodinamičko vinogradarstvo ide korak dalje od osnovnih principa ekološke proizvodnje.
Vinograd se promatra kao cjelovit i međusobno povezan ekosustav u kojem važnu ulogu imaju tlo, biljke, životinje, mikroorganizmi i ljudi koji o njemu brinu.
Biodinamički vinari koriste prirodne pripravke za poticanje plodnosti tla i otpornosti vinove loze, a pojedine poslove u vinogradu i podrumu planiraju u skladu s prirodnim i sezonskim ciklusima.
Cilj nije samo izbjeći sintetska sredstva, nego stvoriti samoodrživ vinograd koji može što jasnije izraziti karakter sorte, tla i podneblja.
Biodinamička vina mogu imati certifikat, no nisu sva vina proizvedena prema biodinamičkim načelima nužno i službeno certificirana. Zato je uvijek dobro provjeriti podatke koje navodi proizvođač.
Prirodna vina, poznata i kao natural wines, temelje se na filozofiji minimalne intervencije.
To znači da vinar nastoji što manje utjecati na prirodan razvoj vina, osobito tijekom fermentacije i dozrijevanja u podrumu.
Grožđe se najčešće bere ručno, fermentacija se uglavnom pokreće prirodnim kvascima prisutnima na grožđu i u podrumu, a vino se često ne filtrira ili se filtrira vrlo nježno. Sulfiti se koriste minimalno ili se uopće ne dodaju, ovisno o pristupu pojedinog vinara.
Za razliku od organske proizvodnje, pojam prirodnog vina u mnogim zemljama nema jedinstveno i univerzalno prihvaćenu zakonsku definiciju. Zbog toga među prirodnim vinima postoje velike razlike u stilu, kvaliteti i načinu proizvodnje.
Takva vina mogu biti blago zamućena, izraženijih aroma i vrlo živahnog karaktera. Njihova privlačnost često se nalazi upravo u neposrednosti, autentičnosti i činjenici da svaka boca može snažno odražavati vinograd i godinu berbe.
Orange ili jantarno vino nije posebna kategorija organske, biodinamičke ili prirodne proizvodnje, nego stil vina.
Dobiva se kada se bijelo grožđe fermentira u duljem kontaktu s kožicama, slično načinu na koji se proizvode crna vina. Takav postupak vinu može dati intenzivniju boju, čvršću strukturu, izraženije tanine i kompleksnije arome.
Orange vino može biti proizvedeno konvencionalno, organski, biodinamički ili prema principima minimalne intervencije. Zato oznaka orange sama po sebi ne znači da je vino automatski prirodno ili ekološko.
Najjednostavnije rečeno, razlika se nalazi u tome na koji se dio proizvodnje pojedini pojam najviše odnosi.
Organsko vino naglasak stavlja na ekološki uzgoj grožđa i certificirane proizvodne standarde.
Biodinamičko vino vinograd promatra kao zaokružen ekosustav te uključuje posebne pripravke i rad u skladu s prirodnim ciklusima.
Prirodno vino naglasak stavlja na što manju intervenciju u podrumu i što neposredniji izraz grožđa, vinograda i berbe.
Pojedino vino može istodobno biti organsko, biodinamičko i proizvedeno prema principima prirodnog vinarstva, ali te se oznake ne podrazumijevaju automatski jedna iz druge.
Prilikom odabira nemojte se voditi isključivo oznakama na etiketi. Razmislite i o tome kakva vina inače volite.
Ako preferirate svježa, lagana i aromatična vina, potražite mlade bijele sorte, vina izraženije kiselosti ili autohtone sorte poput Škrleta. Škrlet je poznat po svježini, nježnim aromama i lakoći zbog koje se lijepo uklapa u opuštene ručkove, ljetne večeri i jednostavna jela.
Ljubiteljima kompleksnijih, strukturiranijih i pomalo neočekivanih okusa mogla bi odgovarati macerirana, jantarna ili prirodna vina izraženijeg karaktera.
Najvažnije je istraživati bez predrasuda. Organsko ili prirodno vino nije automatski bolje od konvencionalnog vina, kao što ni blaga zamućenost nije sama po sebi jamstvo kvalitete. Dobro vino prije svega treba biti uravnoteženo, stabilno i ugodno za piće.
Bez obzira na to birate li organsko, biodinamičko, prirodno ili klasično proizvedeno vino, najzanimljivije su etikete koje uspijevaju prenijeti priču o sorti, vinogradu i ljudima koji stoje iza njih.
Autohtone sorte, mali proizvođači i vina s prepoznatljivim podrijetlom pružaju priliku da u čaši otkrijemo nešto novo, ali i da bolje upoznamo vinsku tradiciju pojedinog kraja.
Istražite ponudu na vinoiulje.hr i pronađite vino koje odgovara vašem ukusu, jelu ili sljedećem ritualu opuštanja.
U svijetu vina postoje vinari koji slijede tradiciju, ali i oni koji je mijenjaju. Jedna od najutjecajnijih osoba modernog vinarstva je Lalou Bize-Leroy, žena koju mnogi nazivaju “kraljicom Burgundije.”
Dolazi iz regije Burgundy, jednog od najprestižnijih vinskih područja na svijetu, poznatog po vrhunskim vinima od sorti Pinot Noir i Chardonnay.
Lalou Bize-Leroy desetljećima je bila suvlasnica i direktorica legendarnog posjeda Domaine de la Romanée-Conti, čija vina spadaju među najskuplja i najcjenjenija na svijetu.
Kasnije je razvila vlastiti projekt Domaine Leroy, koji je danas među najpoželjnijim vinima za kolekcionare.
Ono što Lalou Bize-Leroy čini posebnom jest njezina rana odluka da vinograde obrađuje biodinamički.
Biodinamička poljoprivreda temelji se na ideji da je vinograd živi organizam. U praksi to znači:
U vrijeme kada je počela primjenjivati ovaj pristup, mnogi vinari bili su skeptični. Danas je biodinamika postala važan trend u vrhunskom vinarstvu.
Ljubitelji vina sve više traže vina koja izražavaju autentičnost terroira — kombinaciju tla, klime i tradicije.
Biodinamički pristup često rezultira vinima koja su:
Filozofija poštovanja prirode koju je popularizirala Lalou Bize-Leroy danas inspirira mnoge vinare diljem Europe.
Na vinoiulje.hr možete pronaći izbor biodinamičkih vina koja nastaju u skladu s prirodom i naglašavaju karakter vinograda iz kojeg dolaze.
Ako volite vina s pričom, biodinamička vina mogla bi biti savršeno otkriće.
