Kada natočimo vino, primjećujemo boju, tražimo mirise i razmišljamo uz koje bismo ga jelo poslužili. Rijetko zamišljamo vinara s uzorkom mošta i laboratorijskim nalazom u ruci. A upravo je to jedan od prizora koji prethode uživanju za stolom.
Iza svake berbe otvara se niz pitanja: kako će proteći fermentacija, kakva će biti ravnoteža vina i kako sačuvati njegova poželjna svojstva do otvaranja boce? Laboratorijska analiza mošta i vina pomaže vinaru donositi odluke na temelju izmjerenih podataka, uz iskustvo i kušanje.
Mošt je grožđani sok iz kojeg fermentacijom nastaje vino. Njegov sastav vinaru daje prve važne informacije o onome što može očekivati u podrumu.
Mjerenje šećera prije fermentacije pomaže procijeniti potencijalni alkohol. Nakon vrenja analizira se preostali, odnosno neprovreli šećer, zajedno s drugim pokazateljima sastava i stabilnosti vina.
Za ljubitelja vina korisno je zapamtiti jednu razliku: početna slatkoća grožđa i slatkoća gotovog vina nisu ista informacija. Na putu između njih odvija se fermentacija, a njezin tijek treba pratiti.
Kada za vino kažemo da djeluje svježe ili živahno, govorimo i o njegovoj kiselosti. Kiseline sudjeluju u stvaranju okusne ravnoteže, pa njihov značaj nadilazi samu brojku na nalazu.
Pri sljedećem kušanju nekog od bijelih vina iz naše ponude obratite pozornost upravo na taj dojam svježine i njegov odnos s ostalim okusima.
Ukupna, odnosno titracijska kiselost i pH nisu isto. Titracijska kiselost govori o količini kiselina koja se određuje titracijom, dok je pH zaseban pokazatelj kiselosti važan za mikrobiološku stabilnost, boju i djelovanje sumporova dioksida. Dva vina mogu imati sličnu titracijsku kiselost, a različit pH.
Zato ne postoji jedna brojka koja bi sama opisala ravnotežu vina. Za stolom doživljavamo cjelinu; u podrumu vinar promatra pojedine sastavnice kako bi tu cjelinu bolje razumio.
Za uspješnu fermentaciju važna je i prehrana kvasaca. Jedan od korisnih pokazatelja jest YAN, odnosno dušik dostupan kvascima. Njegova analiza pomaže procijeniti treba li moštu dodatna hranjiva podrška.
Nedostatak raspoloživog dušika može povećati rizik od usporene ili zaustavljene fermentacije i razvoja nepoželjnih mirisa. Istodobno, pretjerano dodavanje hranjiva može donijeti druge probleme. Zato se odluka temelji na stvarnim potrebama mošta i uvjetima fermentacije.
Za nas koji vino biramo uz večeru, to je zanimljiv pogled iza kulisa: mnogo prije nego što prepoznamo voćne arome u čaši, u podrumu se već donose odluke koje mogu utjecati na njihov razvoj.
Ako volite uspoređivati mirise i okuse, istražite i rosé vina te pokušajte opisati što vas u svakom od njih najviše privlači.
Sumporov dioksid, odnosno SO₂, u vinarstvu ima ulogu zaštite od oksidacije i neželjene mikrobiološke aktivnosti. Analizom se određuju njegova slobodna i ukupna količina, pri čemu ukupna obuhvaća slobodni i vezani dio.
Učinkovitost zaštite ovisi i o pH-vrijednosti. Zbog toga isti izmjereni sadržaj SO₂ ne znači jednaku zaštitu u svakom vinu. Nalaz se tumači zajedno s drugim svojstvima i stanjem vina.
Analiza pomaže procijeniti treba li nešto poduzeti. Ovisno o rezultatu i željenom stilu, mogu se razmatrati prilagodba kiselosti, podrška kvascima, bistrenje ili određeni postupci stabilizacije.
Svako vino ne treba svaki postupak. Kod bistrenja i korekcija probni tretman na manjem uzorku pomaže procijeniti učinak prije obrade cijele količine. Nakon zahvata ponovna analiza i kušanje pokazuju što se promijenilo.
Takve se provjere raspoređuju kroz proizvodnju: od grožđa i mošta, preko fermentacije i dozrijevanja, do pripreme za punjenje. Njihova učestalost ovisi o potrebama konkretnog vina.
Sljedeći put kada čitate opis vina, uz sortu i aromatske note sjetite se i rada u podrumu. Iza boce stoje promatranje, mjerenje, kušanje i brojne odluke koje na etiketi često nemaju svoj redak.
Vrijedi ih imati na umu i kada istražujete crna vina ili birate pjenušac za posebnu priliku.
Na vinoiulje.hr volimo istraživati upravo takve priče: kako vino nastaje, što oblikuje njegov karakter i kako ga bolje upoznati. Za uživanje ne trebate znati čitati enološki nalaz, ali malo znanja može učiniti sljedeće kušanje zanimljivijim.
Istražite cjelokupnu ponudu vina na vinoiulje.hr i odaberite novu vinsku priču za svoj stol.
Tekst je tematski inspiriran člankom Vinoartisa, uz stručne izvore Australian Wine Research Institutea o analizi vina, kiselosti i pH-vrijednosti te prehrani kvasaca.
Istra je odavno mnogo više od turističke destinacije. To je regija u kojoj se susreću Mediteran i kontinentalna klima, crvena zemlja i vapnenački brežuljci, tradicija i suvremeno vinarstvo. Upravo zato istarska vina već desetljećima osvajaju ljubitelje vina diljem Hrvatske i Europe.
Kada govorimo o istarskim vinima, najčešće prvo pomislimo na Malvaziju istarsku – sortu koja je postala simbol cijele regije. No istarska vinska scena danas nudi mnogo više od toga. Na vinoiulje.hr okupljamo vina vinara koji na različite načine interpretiraju bogatstvo istarskog terroira, od obiteljskih podruma do renomiranih proizvođača čija su vina osvajala međunarodne nagrade.
Istra uživa jedinstvenu kombinaciju mediteranske klime, blizine mora i raznolikih tipova tla. Vinogradi se protežu od obalnih područja do brežuljaka unutrašnjosti, što omogućuje stvaranje vina različitih stilova – od laganih i svježih do ozbiljnih vina za odležavanje.
Posebno mjesto zauzima Malvazija istarska, sorta poznata po aromama citrusa, bijelog cvijeća, mediteranskog bilja i zrelog voća. Upravo je ona postala zaštitni znak istarskog vinarstva i jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih vinskih proizvoda.
Među vinarijama koje posebno njeguju povezanost vinograda, tradicije i lokalnog identiteta nalazi se i Agapito iz okolice Buzeta.
Vinarija Agapito smještena je na brežuljcima iznad jezera Butoniga, gdje obitelj već generacijama uzgaja vinovu lozu. Njihova filozofija jednostavna je i iskrena – vino nastaje prvenstveno u vinogradu, a u podrumu se njegov karakter samo pažljivo čuva i razvija. Posebnu pažnju posvećuju autohtonim istarskim sortama poput Malvazije istarske, Duranije, Trbljana i Muškata žutog.
Agapitova Malvazija istarska odličan je primjer modernog, ali autentičnog istarskog vina. U čaši donosi svježinu, voćnost i eleganciju, a savršeno se slaže s ribom, školjkama, tjesteninom s morskim plodovima i laganim ljetnim jelima.
To su vina koja ne pokušavaju impresionirati snagom, nego karakterom i iskrenošću.
Kada se govori o suvremenom istarskom vinarstvu, Veralda je jedno od imena koje se često ističe.
Smještena u Brtonigli, Veralda njeguje spoj tradicije i modernih enoloških pristupa. Njihova bijela vina odlikuju se izraženom aromatikom, preciznošću i elegancijom, a posebno su cijenjena među ljubiteljima ozbiljnijih stilova Malvazije.
Veralda pokazuje kako istarska vina mogu biti istovremeno autentična i suvremena te konkurirati najboljim europskim vinskim regijama.
Ime Zigante mnogima je poznato prvenstveno kroz svijet tartufa, ali Zigante Vero vina već godinama grade vlastitu vinsku reputaciju.
Njihova bijela vina odlično predstavljaju svježiji i pristupačniji stil istarske Malvazije. Voćne arome, živahna kiselost i izražena pitkost čine ih izvrsnim izborom za svakodnevna druženja, lagane večere i opuštene ljetne trenutke.
Upravo su takva vina često prvi korak u otkrivanju bogatstva istarske vinske scene.
Ono što povezuje Agapito, Veraldu, Zigante i druge istarske vinare nije samo sorta ili geografsko podrijetlo.
Povezuje ih priča o zemlji, ljudima i generacijama koje su oblikovale današnji identitet Istre. Svaka boca nosi dio tog nasljeđa – miris mora, toplinu sunca i karakter zemlje iz koje dolazi.
Zato su istarska bijela vina mnogo više od pića. Ona su iskustvo regije pretočeno u čašu.
Na vinoiulje.hr vjerujemo da iza svakog dobrog vina stoji dobra priča. Zato biramo vinare koji stvaraju vina s identitetom, karakterom i autentičnošću.
Ako želite upoznati Istru kroz njezina vina, krenite od Malvazije. A zatim nastavite istraživati bogatstvo etiketa koje dolaze iz jednog od najuzbudljivijih vinskih područja Hrvatske.
Jer najbolja vina nisu samo ona koja se piju. To su vina koja se pamte.
