Postoje vina koja vas već pri prvom mirisu odvedu na morsku obalu. Osjetite sol u zraku, lagani povjetarac i sunce koje grije vinograd. Druga vas pak podsjećaju na šumu nakon kiše, na vlažnu zemlju, bilje i mirise prirode.
Je li to samo stvar mašte ili vino zaista može nositi karakter krajolika iz kojeg dolazi?
Odgovor se krije u jednoj od najvažnijih riječi vinskog svijeta – terroir.
Francuska riječ terroir nema potpuno precizan prijevod, ali opisuje sve prirodne čimbenike koji utječu na vino:
Drugim riječima, terroir je osobnost mjesta na kojem grožđe raste.
Baš kao što ista pjesma zvuči drukčije kada je izvode različiti glazbenici, tako i ista sorta vina može imati potpuno drukčiji karakter ovisno o tome gdje je uzgojena.
Kada ljubitelji vina opisuju vino kao "slano", "mineralno" ili "morsko", ne misle da je u njemu doslovno morska voda.
Riječ je o dojmu koji nastaje kombinacijom:
Takva vina često djeluju živahno, elegantno i izrazito osvježavajuće.
Posebno su poznata vina iz priobalnih područja gdje vinogradi gotovo gledaju prema moru.
Kada govorimo o vinima koja nose dašak Jadrana, teško je zaobići Istru i njezinu najpoznatiju sortu – Malvaziju istarsku.
Istarska crvenica, blizina mora i velik broj sunčanih dana stvaraju vina koja često karakteriziraju:
Vinarija Agapito iz Buzeštine svoju filozofiju temelji prvenstveno na vinogradu.
Njihova Malvazija donosi prepoznatljive istarske karakteristike – svježinu, voćnost i izraženu povezanost s terroirima sjeverne Istre.
U čaši se mogu pronaći note citrusa, bijelog cvijeća i mediteranskog bilja koje mnoge podsjećaju upravo na mirise istarske obale.
Vinogradi obitelji Dešković smješteni su u okolici Grožnjana, jednog od najljepših istarskih brežuljaka.
Ovdje se susreću kontinentalni i mediteranski utjecaji, što Malvaziji daje složenost i karakter.
Rezultat su vina koja istovremeno djeluju svježe, voćno i mineralno, s aromama koje podsjećaju na aromatično bilje i kamen zagrijan suncem.
Ako su morski utjecaji zaslužni za svježinu i mineralnost, tada šumski, planinski i kontinentalni terroiri često donose sasvim drugačiji spektar aroma.
Takva vina mogu razviti note:
Naravno, vino ne sadrži gljive niti lišće. Riječ je o aromatskim spojevima koji nastaju tijekom sazrijevanja grožđa i vinifikacije.
Vipavska dolina jedna je od najposebnijih vinskih regija u Sloveniji.
Ovdje snažna burja, svježe noći i obilje sunčanih dana stvaraju idealne uvjete za razvoj aromatičnih i elegantnih vina.
Krajolik obilježavaju šume, brežuljci i planinski utjecaji koji se često odražavaju i na karakter vina.
Ako je istarska Malvazija često povezana s morem, Guštinova Malvazija pokazuje kako ista sorta može dobiti sasvim drugačiji karakter.
Vipavska klima donosi izraženu aromatiku, svježinu i složenost, a u vinu se mogu pronaći note voća, cvijeća i biljnih aroma koje podsjećaju na prirodu koja okružuje vinograde.
Nije slučajno da u Guštinu vole reći:
"Merlot i Malvazija – to je poezija."
Jer dobra vina ne pričaju samo priču o sorti, već i o mjestu iz kojeg dolaze.
Jedna od najvećih čari vina upravo je njegova nepredvidljivost.
Svaka godina donosi:
Zbog toga ni dvije berbe istog vina nisu potpuno jednake.
Baš kao što ne postoje dvije identične šetnje uz more ili dvije iste šume nakon kiše, ne postoje ni dva potpuno ista vina.
Sljedeći put kada otvorite bocu vina, pokušajte usporiti.
Prije prvog gutljaja:
Možda ćete osjetiti:
Nema pogrešnog odgovora.
Vino je jednako iskustvo koliko i piće.
Kada kažemo da vino miriše na more ili na šumu, ne govorimo samo o aromama. Govorimo o mjestu, klimi, zemlji i ljudima koji stoje iza svake boce.
Upravo zato su vina poput Agapito Malvazije, Dešković Malvazije i Guštin Malvazije mnogo više od proizvoda. Ona su tekuće razglednice svojih regija.
Jer najbolja vina ne pričaju samo priču o grožđu.
Ona pričaju priču o krajoliku.
