Službeno je: objavljeni su rezultati Decanter World Wine Awards 2026, jednog od najvećih i najutjecajnijih svjetskih ocjenjivanja vina.
Hrvatska je ove godine ostvarila povijesni rezultat – ukupno 412 medalja, među kojima su jedan Best in Show, pet platinastih, čak 34 zlatne, 178 srebrnih i 194 brončane medalje.
Ipak, iza impresivnih brojki krije se još važnija poruka. Budućnost hrvatskog vinarstva ne leži u kopiranju globalnih stilova, nego u vinima koja jasno govore o svojoj sorti, položaju, klimi i ljudima koji su ih proizveli.
Upravo je to ono što na vinoiulje.hr tražimo u svakoj boci: autentičnost, karakter i priču koja se ne može proizvesti bilo gdje.
Najveće hrvatsko priznanje osvojio je Marijan Plaža Plavac 2021., nagrađen titulom Best in Show i ocjenom od 97 bodova.
Best in Show predstavlja sam vrh Decanterova natjecanja. Od gotovo 17.000 prijavljenih vina iz 58 zemalja, samo ih je 50 osvojilo ovo priznanje – svega 0,3 posto svih ocijenjenih vina.
Hrvatskoj je ovo prvi Best in Show nakon deset godina, a činjenica da je pripao upravo Plavcu malom snažna je potvrda međunarodnog potencijala naših autohtonih sorti.
Plavac mali nije vino koje pokušava biti pitomija kopija nekog svjetski poznatog stila. Njegov karakter proizlazi iz kamena, sunca, vjetra, strmih položaja i mediteranskog krajolika. Upravo je ta neponovljivost ono što je međunarodna vinska scena prepoznala.
Uz Best in Show, hrvatska vina osvojila su i pet platinastih medalja s 97 bodova:
Od moćnog Plavca malog i istarske Malvazije do predikatnog Traminca i dalmatinskih vina duboke strukture, rezultati pokazuju koliko je hrvatska vinska scena raznolika.
To nisu vina koja pokušavaju nalikovati nečemu što već postoji. Njihova najveća vrijednost upravo je u tome što se ne mogu vjerno ponoviti izvan mjesta iz kojeg dolaze.
Među 34 hrvatska vina nagrađena zlatom nalaze se etikete proizvedene od sorti čija su imena međunarodni suci donedavno rijetko susretali.
Zlatne medalje osvojila su vina od Debita, Lasine, Grka, Pošipa, Babića, Malvazije istarske, Terana, Graševine i drugih sorti koje predstavljaju različita hrvatska vinogorja.
Posebno su se istaknuli proizvođači poput vinarija Ante Sladić, šKo Vina, Zure, Galić, Tomaz, Matošević, Degrassi, Bertoša, Fakin i brojni drugi.
Poruka ovogodišnjeg Decantera zato je jasna: lokalne i povijesne sorte nisu samo dio vinske tradicije. One su jedna od najvećih prednosti hrvatskog vinarstva na suvremenom međunarodnom tržištu.
Ljubitelji vina sve češće ne traže samo tehnički ispravno i uglađeno vino. Traže nešto što mogu otkriti, zapamtiti i povezati s konkretnim mjestom.
Naša ponuda nije sastavljena prema principu najpoznatijeg imena ili najglasnije etikete. Biramo manje proizvođače, obiteljske vinarije i vina koja imaju prepoznatljivo podrijetlo.
Ne zato što svaka boca u našoj ponudi mora nositi medalju, nego zato što dijeli vrijednosti koje je ovogodišnje ocjenjivanje snažno istaknulo: lokalne sorte, izražen terroir, svježinu, preciznost i autentičan regionalni karakter.
Ove godine imamo i poseban razlog za slavlje. Među nagrađenim vinima nalaze se etikete boutique vinarija čije priče predstavljamo i čija vina možete pronaći u našoj ponudi.
Posebno nas veseli uspjeh male obiteljske vinarije Agapito iz Marčenegle, smještene na brežuljkastom području sjeverne Istre u okolici jezera Butoniga.
Njihov Rožoljo 2019., vino proizvedeno od borgonje, osvojio je na Decanter World Wine Awardsu 2026. brončanu medalju i 89 bodova.
Rožoljo nije samo još jedno istarsko crno vino. To je vino koje govori o sorti koju izvan Istre poznaje malo ljudi, starim vinogradima, obiteljskom nasljeđu i želji da se sačuva ono što bi u utrci za komercijalno poznatijim sortama lako moglo nestati.
I samo ime vina nosi obiteljsku priču. Rožoljo je lokalni izraz povezan s likerom od ruže, a vino je tako nazvano prema riječima djeda Milenka, kojemu je borgonja mirisom i karakterom prizivala upravo takvu asocijaciju.
U vinariji Agapito vjeruju da vino prije svega nastaje u vinogradu, a zatim se pažljivo njeguje u podrumu. Njeguju stare istarske sorte poput Duranije, Hrvatice, Terana i Borgonje te proizvode vina u malim serijama, s jasnim potpisom sjevernoistarskog terroira.
Bronca za Rožoljo 2019. zato je mnogo više od još jedne medalje. To je međunarodna potvrda da rijetke sorte, obiteljska sjećanja i lokalni vinski jezik imaju svoje mjesto na velikoj svjetskoj pozornici.
Otkrijte Agapito Rožoljo 2019. i druga vina ove male istarske vinarije na vinoiulje.hr.
Još jedna lijepa vijest stiže iz Čare na otoku Korčuli, mjesta koje je neraskidivo povezano s Pošipom.
Perla Pošip vinarije Todor osvojio je srebrnu medalju na Decanter World Wine Awardsu 2026., potvrdivši kvalitetu jedne od najvažnijih hrvatskih bijelih sorti i potencijal malih obiteljskih podruma.
Vinariju Todor osnovali su 2021. godine braća Željko i Jurica Tomić, nastavljajući obiteljsku povezanost s vinogradima i Pošipom. Naziv vinarije dolazi od obiteljskog nadimka Todor, po kojemu su Tomići poznati u svojem mjestu.
Posebnu priču nosi upravo Perla. Naziv je posveta njihovoj baki, koja je bisere povezivala s bezvremenskom ljepotom i elegancijom te je za sve što joj je bilo osobito lijepo govorila da je poput perle.
Ta se obiteljska simbolika nastavlja i na etiketama vina, na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Željka i Jurice. Tako svaka boca povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost obitelji.
Perla je ozbiljnija, slojevitija interpretacija Pošipa – sorte koja u Čari pronalazi svoj prirodni dom. U njoj se spajaju zrelo voće, mediteranska toplina, mineralnost korčulanskog tla i svježina potrebna da vino zadrži eleganciju i gastronomsku širinu.
Srebrna Decanterova medalja još je jedna potvrda da velike vinske priče ne moraju dolaziti iz velikih podruma. Ponekad nastaju na malim obiteljskim parcelama, iz nekoliko tisuća boca i odluke da se vlastito grožđe više ne prodaje, nego pretvori u vino s vlastitim imenom i identitetom.
Pronađite Todor Perla Pošip i otkrijte karakter Čare i Korčule u čaši.
Dok međunarodna vinska scena sve više otkriva vrijednost lokalnih i povijesnih sorti, mi s posebnim ponosom predstavljamo Škrlet vinarije Miklaužić.
Škrlet je autohtona moslavačka sorta koju odlikuju svježina, nježne voćne i cvjetne arome te lagan, živahan karakter. Upravo je takav stil vina sve zanimljiviji ljubiteljima koji traže alternativu generičnim internacionalnim sortama.
Vinarija Miklaužić pokazuje kako tradicija može biti suvremena: poštovanjem sorte, vinograda i moslavačkog podneblja, ali i preciznim radom koji vinu omogućuje da bude pitko, svježe i prepoznatljivo.
Škrlet ne pokušava biti Sauvignon, Chardonnay ili neka druga globalno poznata sorta. Njegova vrijednost leži upravo u tome što je svoj – moslavački, nježan, aromatičan i neposredan.
Otkrijte Škrlet Miklaužić na vinoiulje.hr.
Zlatna medalja i 95 bodova za Matošević Alba Robinia Malvaziju Istarsku 2022., kao i zlato za Degrassijev Contarini Cabernet Sauvignon 2016., još su jednom potvrdili kontinuitet istarske kvalitete.
Istarske Malvazije, Terani, Borgonje i druge sorte danas se pojavljuju u različitim stilovima – od svježih i mineralnih vina do kompleksnih etiketa odležanih u drvu.
Zajednička im je jasna povezanost s tlom, klimom i identitetom Istre.
Upravo takva karakterna vina zauzimaju važno mjesto u izboru na vinoiulje.hr. Uz Agapito i njegov nagrađeni Rožoljo, u našoj ponudi možete otkriti različite izraze istarskog podneblja – od svježih bijelih vina do ozbiljnih crnih etiketa namijenjenih sporom uživanju i gastronomiji.
Potraga za autentičnim vinima prirodno nas vodi i preko granice, prema Vipavskoj dolini.
Ove godine imamo poseban razlog za slavlje: boutique vinarija Guštin iz Bilja osvojila je zlato za Malvaziju Clasic 2022. te srebro za svoj Merlot.
Riječ je o velikoj potvrdi za malu obiteljsku vinariju čija se vinska priča oslanja na tradiciju koja seže do 1898. godine, kada je njihov pranono Guštin na obiteljskom brežuljku sadio upravo Malvaziju i Merlot.
Njihov moto zato nije slučajan:
Merlot i Malvazija, to je poezija.
Zlatna medalja za Malvaziju Clasic 2022. potvrđuje koliko profinjen može biti bijeli potpis Vipavske doline. Malvazija u ovom podneblju spaja voćnost, svježinu, mineralnost i dovoljno strukture da može pratiti različita jela, ali i ostati zanimljiva kada se pije samostalno.
Srebro za Merlot pokazuje drugu stranu iste priče. Vipavski Merlot može biti mekan i elegantan, ali istodobno dovoljno ozbiljan i strukturiran da pokaže dubinu sorte i karakter položaja.
U Guštinovim vinogradima grožđe se bere ručno, a vina nastaju povezivanjem obiteljskog iskustva, pažljivog rada u vinogradu i suvremene preciznosti u podrumu. Rezultat nisu vina stvorena prema unaprijed zadanoj tržišnoj formuli, nego vina koja nose osobnost obitelji i mjesta iz kojeg dolaze.
Zlato i srebro s Decantera 2026. potvrđuju ono što smo prepoznali već pri prvom susretu s njihovim vinima: Guštinova Malvazija i Merlot nisu samo dvije sorte, nego dvije strane iste vipavske priče.
Uz vina Guštin, naš izbor iz Vipavske doline obuhvaća i stručno rađena vina povijesne vinarije Vipava 1894, uključujući sorte poput Zelena, Pinele, Malvazije i Merlota.
Bura, vapnenasto tlo, sunčani položaji i specifična mikroklima daju ovim vinima svježinu, strukturu i izrazit gastronomski karakter.
Uspjesi Agapita, Todora i Guština pokazuju zašto smo od samog početka vjerovali u male, obiteljske vinarije.
One često nemaju velike marketinške budžete, golema skladišta ni milijunske serije. Imaju nekoliko hektara vinograda, obiteljsko znanje, ograničene količine i snažnu želju da sačuvaju karakter svojeg kraja.
Upravo zato njihove medalje imaju posebnu težinu.
Bronca za rijetki Agapitov Rožoljo, srebro za Todorovu Perlu, zlato za Guštinovu Malvaziju i srebro za njihov Merlot nisu samo priznanja pojedinačnim vinima. To su potvrde da se predanost, identitet i kvaliteta mogu prepoznati bez obzira na veličinu podruma ili poznatost etikete.
Rezultati Decanter World Wine Awards 2026 nisu samo razlog za slavlje hrvatskih i slovenskih vinara. Oni su potvrda da svjetska vinska scena sve više cijeni ono što je lokalno, prepoznatljivo i iskreno.
Zato preskočite generična industrijska vina i natočite čašu koja govori o svojoj sorti, vinogradu i ljudima koji su je proizveli.
Vrhunsko vino ne nastaje tek u podrumu. Njegova priča počinje mnogo ranije – u tlu, među redovima vinove loze, pod suncem i kišom, uz svakodnevnu brigu ljudi koji vinograd poznaju gotovo kao vlastiti dom.
U Vinariji Miklaužić vjeruju da kvaliteta vina proizlazi iz zdravog grožđa, a zdravo grožđe može nastati samo u vinogradu o kojem se brine pažljivo, odgovorno i u skladu s prirodom.
U srcu Moslavine, na pomno odabranim vinogradarskim položajima, obitelj Miklaužić njeguje vinovu lozu primjenjujući ekološke i održive metode uzgoja. Cilj nije samo proizvesti kvalitetno vino, nego sačuvati plodnost tla, bioraznolikost i prirodnu ravnotežu vinograda za generacije koje dolaze.
Moslavina je jedna od povijesno važnih hrvatskih vinogradarskih regija. Njezini brežuljci, raznolika tla, dovoljan broj sunčanih sati i izmjena toplih dana i svježijih noći pružaju vrlo dobre uvjete za uzgoj grožđa.
Vinogradi Vinarije Miklaužić smješteni su na pažljivo odabranim položajima na kojima se loza može pravilno razvijati i postupno dozrijevati. Svaki položaj ima svoje posebnosti, od sastava tla i izloženosti suncu do strujanja zraka i količine vlage.
Upravo te prirodne karakteristike kasnije se mogu prepoznati u čaši – kroz svježinu, izražene arome, strukturu i karakter vina.
Ekološki uzgoj ne znači samo izbjegavanje određenih sredstava. On podrazumijeva promatranje vinograda kao živog sustava u kojem su tlo, biljke, kukci, mikroorganizmi i ljudi međusobno povezani.
Umjesto brzih i agresivnih rješenja, naglasak se stavlja na prevenciju, prirodnu ravnotežu i dugoročno zdravlje vinove loze.
U vinogradima Vinarije Miklaužić koriste se metode poput komposta, zelenog gnojiva i ručnog rada. Takav način proizvodnje zahtijeva mnogo pažnje, znanja i svakodnevnog praćenja vinograda, ali omogućuje da grožđe razvije svoj puni potencijal.
Zdravo tlo temelj je zdravog vinograda. Kompost obogaćuje zemlju organskom tvari, pomaže zadržavanju vlage i podržava razvoj korisnih mikroorganizama.
Za razliku od pristupa kojim se biljci osigurava samo trenutačno potrebna hrana, kompost dugoročno doprinosi kvaliteti i strukturi tla. Tlo postaje življe, otpornije i sposobnije podržati vinovu lozu tijekom različitih vremenskih uvjeta.
Loza koja raste u uravnoteženom tlu razvija snažniji korijenski sustav i može bolje iskoristiti prirodne karakteristike određenog položaja.
Prostor između redova vinove loze nije samo prazna površina. Biljke koje ondje rastu mogu imati važnu ulogu u očuvanju tla i prirodne ravnoteže.
Zeleno gnojivo podrazumijeva uzgoj odabranih biljaka koje poboljšavaju strukturu tla, štite ga od erozije i nakon košnje mu vraćaju vrijednu organsku tvar. Raznovrsna vegetacija istovremeno pruža stanište korisnim kukcima i drugim organizmima.
Takav vinograd nije sterilan prostor, nego živ ekosustav. Pčele, leptiri, ptice i korisni kukci dio su prirodnog ciklusa koji doprinosi stabilnosti i zdravlju vinograda.
U održivom vinogradarstvu mnoge se odluke ne mogu prepustiti isključivo strojevima. Ručni rad omogućuje precizniji pristup svakoj lozi i svakom grozdu.
Rezidba, uklanjanje suvišnih mladica, uređivanje lisne mase i berba trenuci su u kojima iskustvo vinogradara ima presudnu ulogu. Promatra se stanje biljke, procjenjuje zrelost grožđa i reagira u skladu s potrebama određenog dijela vinograda.
Takav pristup zahtijeva više vremena, ali omogućuje bolju kontrolu kvalitete. U podrum dolaze pažljivo odabrani grozdovi koji predstavljaju najbolji izraz vinograda i berbe.
Kada govorimo o moslavačkom vinogradarstvu, nezaobilazna je autohtona sorta Škrlet. Riječ je o sorti koja najbolje pokazuje koliko su vino i kraj iz kojeg dolazi povezani.
Škrlet se najčešće prepoznaje po svježini, nježnim cvjetnim i voćnim aromama te lakoći zbog koje je vrlo ugodan za uživanje. Istovremeno, u rukama predanog vinara može pokazati slojevitost i izražen karakter.
Njegovanje autohtonih sorti važno je i za očuvanje vinogradarske baštine. Svaka čaša Škrleta tako nije samo vinski užitak, nego i susret s Moslavinom, njezinom poviješću i ljudima koji čuvaju njezinu vinsku priču.
Sve što se događa u vinogradu na kraju se odražava na kvalitetu grožđa. Uravnoteženo tlo, zdrava vinova loza i pažljivo kontrolirani prinosi omogućuju razvoj koncentriranijih aroma i prirodnog karaktera sorte.
Cilj održivog pristupa nije stvoriti vino koje će svake godine biti potpuno jednako. Naprotiv, cilj je omogućiti da svaka berba izrazi uvjete u kojima je nastala.
Sunčanija godina može donijeti zrelije voćne arome, dok svježija berba može naglasiti živost i izraženiju kiselost. Upravo te razlike čine vino zanimljivim – ono postaje zapis jedne godine, jednog položaja i rada u vinogradu.
Održivo vinogradarstvo nije kratkoročni marketinški trend. To je način razmišljanja koji uzima u obzir dugoročnu budućnost vinograda.
Očuvanje plodnosti tla, smanjenje nepotrebnih intervencija i poticanje bioraznolikosti pomažu stvaranju otpornijeg vinogradarskog sustava. Takav pristup posebno je važan u vremenu sve izraženijih klimatskih promjena, nepredvidivih vremenskih prilika i sve većih izazova u poljoprivredi.
Brinuti o vinogradu znači razmišljati dalje od sljedeće berbe. Znači ostaviti zdravu zemlju onima koji će je obrađivati u budućnosti.
Vina Vinarije Miklaužić rezultat su povezanosti čovjeka, prirode i moslavačkog terroira. Iza svake boce stoje mjeseci rada u vinogradu, pažljivo praćenje razvoja grožđa i odluke kojima se kvaliteta stavlja ispred količine.
Kada natočimo čašu vina, često vidimo samo završni proizvod. No u njoj se nalaze sunčani dani, jutarnje magle, zemlja među redovima, ručna berba i trud ljudi koji vjeruju da dobro vino mora imati autentično podrijetlo.
Upravo zato održivi uzgoj nije samo način proizvodnje. To je temelj vina koja imaju karakter, identitet i priču vrijednu otkrivanja.
Vina Vinarije Miklaužić potražite na vinoiulje.hr i upoznajte Moslavinu kroz njezine autentične sorte, mirise i okuse.
Mjesto gdje okusi postaju iskustva.
Uz priče koje se slušaju polako.
Istra je odavno mnogo više od turističke destinacije. To je regija u kojoj se susreću Mediteran i kontinentalna klima, crvena zemlja i vapnenački brežuljci, tradicija i suvremeno vinarstvo. Upravo zato istarska vina već desetljećima osvajaju ljubitelje vina diljem Hrvatske i Europe.
Kada govorimo o istarskim vinima, najčešće prvo pomislimo na Malvaziju istarsku – sortu koja je postala simbol cijele regije. No istarska vinska scena danas nudi mnogo više od toga. Na vinoiulje.hr okupljamo vina vinara koji na različite načine interpretiraju bogatstvo istarskog terroira, od obiteljskih podruma do renomiranih proizvođača čija su vina osvajala međunarodne nagrade.
Istra uživa jedinstvenu kombinaciju mediteranske klime, blizine mora i raznolikih tipova tla. Vinogradi se protežu od obalnih područja do brežuljaka unutrašnjosti, što omogućuje stvaranje vina različitih stilova – od laganih i svježih do ozbiljnih vina za odležavanje.
Posebno mjesto zauzima Malvazija istarska, sorta poznata po aromama citrusa, bijelog cvijeća, mediteranskog bilja i zrelog voća. Upravo je ona postala zaštitni znak istarskog vinarstva i jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih vinskih proizvoda.
Među vinarijama koje posebno njeguju povezanost vinograda, tradicije i lokalnog identiteta nalazi se i Agapito iz okolice Buzeta.
Vinarija Agapito smještena je na brežuljcima iznad jezera Butoniga, gdje obitelj već generacijama uzgaja vinovu lozu. Njihova filozofija jednostavna je i iskrena – vino nastaje prvenstveno u vinogradu, a u podrumu se njegov karakter samo pažljivo čuva i razvija. Posebnu pažnju posvećuju autohtonim istarskim sortama poput Malvazije istarske, Duranije, Trbljana i Muškata žutog.
Agapitova Malvazija istarska odličan je primjer modernog, ali autentičnog istarskog vina. U čaši donosi svježinu, voćnost i eleganciju, a savršeno se slaže s ribom, školjkama, tjesteninom s morskim plodovima i laganim ljetnim jelima.
To su vina koja ne pokušavaju impresionirati snagom, nego karakterom i iskrenošću.
Kada se govori o suvremenom istarskom vinarstvu, Veralda je jedno od imena koje se često ističe.
Smještena u Brtonigli, Veralda njeguje spoj tradicije i modernih enoloških pristupa. Njihova bijela vina odlikuju se izraženom aromatikom, preciznošću i elegancijom, a posebno su cijenjena među ljubiteljima ozbiljnijih stilova Malvazije.
Veralda pokazuje kako istarska vina mogu biti istovremeno autentična i suvremena te konkurirati najboljim europskim vinskim regijama.
Ime Zigante mnogima je poznato prvenstveno kroz svijet tartufa, ali Zigante Vero vina već godinama grade vlastitu vinsku reputaciju.
Njihova bijela vina odlično predstavljaju svježiji i pristupačniji stil istarske Malvazije. Voćne arome, živahna kiselost i izražena pitkost čine ih izvrsnim izborom za svakodnevna druženja, lagane večere i opuštene ljetne trenutke.
Upravo su takva vina često prvi korak u otkrivanju bogatstva istarske vinske scene.
Ono što povezuje Agapito, Veraldu, Zigante i druge istarske vinare nije samo sorta ili geografsko podrijetlo.
Povezuje ih priča o zemlji, ljudima i generacijama koje su oblikovale današnji identitet Istre. Svaka boca nosi dio tog nasljeđa – miris mora, toplinu sunca i karakter zemlje iz koje dolazi.
Zato su istarska bijela vina mnogo više od pića. Ona su iskustvo regije pretočeno u čašu.
Na vinoiulje.hr vjerujemo da iza svakog dobrog vina stoji dobra priča. Zato biramo vinare koji stvaraju vina s identitetom, karakterom i autentičnošću.
Ako želite upoznati Istru kroz njezina vina, krenite od Malvazije. A zatim nastavite istraživati bogatstvo etiketa koje dolaze iz jednog od najuzbudljivijih vinskih područja Hrvatske.
Jer najbolja vina nisu samo ona koja se piju. To su vina koja se pamte.
U svijetu vina često se govori o tradiciji, nasljeđu i generacijama vinara koje prenose znanje s koljena na koljeno. No priča o Borisu Drenškom dokazuje da strast, znatiželja i hrabrost mogu biti jednako snažan temelj kao i stoljetna obiteljska loza.
Smještena među slikovitim zagorskim bregima, u Humu na Sutli, njegova vinarija Vinarija Bodren već desetljećima oduševljava ljubitelje vina diljem svijeta. Drenški je samouk vizionar – „profesionalni hobist“ koji je krenuo kontra svih pravila, vođen instinktom i nepokolebljivom vjerom u potencijal zagorskog terroira.
Hum na Sutli nije klasična vinska razglednica Hrvatske. Hladne noći i maglovita jutra mnogima bi predstavljale izazov, no Drenški je u toj mikroklimatskoj posebnosti prepoznao priliku. Upravo ti uvjeti grožđu daruju visoku prirodnu kiselost – ključnu za ravnotežu i svježinu predikatnih vina.
Dok su drugi tražili toplije položaje, on je ostao vjeran svom brežuljku. I pokazao da upornost, kada je potkrijepljena znanjem i osjećajem za prirodu, donosi izvanredne rezultate
Bodren je najpoznatiji po ledenim vinima – vinima nastalima od grožđa koje se bere tek kada se bobice prirodno smrznu na minus temperaturama. U tim trenucima voda u bobici kristalizira, a u preši ostaje gusta, koncentrirana esencija – nektar intenzivnih aroma, bogate strukture i profinjene slatkoće.
Ta „ledena čarolija“ nije ostala neprimijećena. Vina Bodren osvojila su čak 22 medalje na natjecanju Decanter World Wine Awards, zlatnu medalju na International Wine Challenge te titulu apsolutnog pobjednika na natjecanju Vinske zvijezde.
U portfelju se ističu Chardonnay, Rajnski rizling, Pinot sivi, Traminac i Rizvanac – no u Bodren interpretaciji to nisu samo sorte, već doživljaji. Posebno mjesto zauzimaju vina izborne berbe prosušenih bobica – rijetka, kompleksna i dragocjena poput tekućeg zlata.
Unatoč svjetskim priznanjima i izvozu na zahtjevna tržišta, Drenški je ostao vjeran jednostavnosti. Uz vinograd i podrum, posvećen je obitelji i svom svakodnevnom poslu u Krapini.
Supruga i kćeri Marta i Monika uključene su u svaki segment nastanka vina. Monika, studentica agronomije, donosi suvremena znanja i nove perspektive, stvarajući most između tradicije i moderne enologije. Upravo ta sinergija iskustva i mladenačke energije daje Bodren vinima dodatnu autentičnost i stabilnost za budućnost.
Predikatna vina, osobito ledene berbe, traže promišljenu gastronomsku pratnju. Njihova aromatična slatkoća i svježina otvaraju prostor za odvažne, ali iznimno skladne kombinacije:
Ledeno vino nije vino za žurbu. To je vino za trenutke koji traže tišinu, fokus i zahvalnost – vino koje zatvara večer ili obilježava posebnu prigodu.
Bodrenova vina nisu masovna. Proizvodnja je limitirana, berbe su neizvjesne, a priroda diktira tempo. Upravo zato svaka boca nosi priču o riziku, strpljenju i vjeri.
Od zagorskih magli do svjetskih priznanja – put Borisa Drenškog pokazuje da se vrhunska vina ne stvaraju samo u poznatim apelacijama, već ondje gdje netko ima hrabrosti vidjeti potencijal tamo gdje ga drugi ne vide.
I možda je upravo zato njegova priča toliko inspirativna: jer dokazuje da „usputni profesionalni hobist“ može postati pionir – ako je spreman ići kontra svih pravila.
