Službeno je: objavljeni su rezultati Decanter World Wine Awards 2026, jednog od najvećih i najutjecajnijih svjetskih ocjenjivanja vina.
Hrvatska je ove godine ostvarila povijesni rezultat – ukupno 412 medalja, među kojima su jedan Best in Show, pet platinastih, čak 34 zlatne, 178 srebrnih i 194 brončane medalje.
Ipak, iza impresivnih brojki krije se još važnija poruka. Budućnost hrvatskog vinarstva ne leži u kopiranju globalnih stilova, nego u vinima koja jasno govore o svojoj sorti, položaju, klimi i ljudima koji su ih proizveli.
Upravo je to ono što na vinoiulje.hr tražimo u svakoj boci: autentičnost, karakter i priču koja se ne može proizvesti bilo gdje.
Najveće hrvatsko priznanje osvojio je Marijan Plaža Plavac 2021., nagrađen titulom Best in Show i ocjenom od 97 bodova.
Best in Show predstavlja sam vrh Decanterova natjecanja. Od gotovo 17.000 prijavljenih vina iz 58 zemalja, samo ih je 50 osvojilo ovo priznanje – svega 0,3 posto svih ocijenjenih vina.
Hrvatskoj je ovo prvi Best in Show nakon deset godina, a činjenica da je pripao upravo Plavcu malom snažna je potvrda međunarodnog potencijala naših autohtonih sorti.
Plavac mali nije vino koje pokušava biti pitomija kopija nekog svjetski poznatog stila. Njegov karakter proizlazi iz kamena, sunca, vjetra, strmih položaja i mediteranskog krajolika. Upravo je ta neponovljivost ono što je međunarodna vinska scena prepoznala.
Uz Best in Show, hrvatska vina osvojila su i pet platinastih medalja s 97 bodova:
Od moćnog Plavca malog i istarske Malvazije do predikatnog Traminca i dalmatinskih vina duboke strukture, rezultati pokazuju koliko je hrvatska vinska scena raznolika.
To nisu vina koja pokušavaju nalikovati nečemu što već postoji. Njihova najveća vrijednost upravo je u tome što se ne mogu vjerno ponoviti izvan mjesta iz kojeg dolaze.
Među 34 hrvatska vina nagrađena zlatom nalaze se etikete proizvedene od sorti čija su imena međunarodni suci donedavno rijetko susretali.
Zlatne medalje osvojila su vina od Debita, Lasine, Grka, Pošipa, Babića, Malvazije istarske, Terana, Graševine i drugih sorti koje predstavljaju različita hrvatska vinogorja.
Posebno su se istaknuli proizvođači poput vinarija Ante Sladić, šKo Vina, Zure, Galić, Tomaz, Matošević, Degrassi, Bertoša, Fakin i brojni drugi.
Poruka ovogodišnjeg Decantera zato je jasna: lokalne i povijesne sorte nisu samo dio vinske tradicije. One su jedna od najvećih prednosti hrvatskog vinarstva na suvremenom međunarodnom tržištu.
Ljubitelji vina sve češće ne traže samo tehnički ispravno i uglađeno vino. Traže nešto što mogu otkriti, zapamtiti i povezati s konkretnim mjestom.
Naša ponuda nije sastavljena prema principu najpoznatijeg imena ili najglasnije etikete. Biramo manje proizvođače, obiteljske vinarije i vina koja imaju prepoznatljivo podrijetlo.
Ne zato što svaka boca u našoj ponudi mora nositi medalju, nego zato što dijeli vrijednosti koje je ovogodišnje ocjenjivanje snažno istaknulo: lokalne sorte, izražen terroir, svježinu, preciznost i autentičan regionalni karakter.
Ove godine imamo i poseban razlog za slavlje. Među nagrađenim vinima nalaze se etikete boutique vinarija čije priče predstavljamo i čija vina možete pronaći u našoj ponudi.
Posebno nas veseli uspjeh male obiteljske vinarije Agapito iz Marčenegle, smještene na brežuljkastom području sjeverne Istre u okolici jezera Butoniga.
Njihov Rožoljo 2019., vino proizvedeno od borgonje, osvojio je na Decanter World Wine Awardsu 2026. brončanu medalju i 89 bodova.
Rožoljo nije samo još jedno istarsko crno vino. To je vino koje govori o sorti koju izvan Istre poznaje malo ljudi, starim vinogradima, obiteljskom nasljeđu i želji da se sačuva ono što bi u utrci za komercijalno poznatijim sortama lako moglo nestati.
I samo ime vina nosi obiteljsku priču. Rožoljo je lokalni izraz povezan s likerom od ruže, a vino je tako nazvano prema riječima djeda Milenka, kojemu je borgonja mirisom i karakterom prizivala upravo takvu asocijaciju.
U vinariji Agapito vjeruju da vino prije svega nastaje u vinogradu, a zatim se pažljivo njeguje u podrumu. Njeguju stare istarske sorte poput Duranije, Hrvatice, Terana i Borgonje te proizvode vina u malim serijama, s jasnim potpisom sjevernoistarskog terroira.
Bronca za Rožoljo 2019. zato je mnogo više od još jedne medalje. To je međunarodna potvrda da rijetke sorte, obiteljska sjećanja i lokalni vinski jezik imaju svoje mjesto na velikoj svjetskoj pozornici.
Otkrijte Agapito Rožoljo 2019. i druga vina ove male istarske vinarije na vinoiulje.hr.
Još jedna lijepa vijest stiže iz Čare na otoku Korčuli, mjesta koje je neraskidivo povezano s Pošipom.
Perla Pošip vinarije Todor osvojio je srebrnu medalju na Decanter World Wine Awardsu 2026., potvrdivši kvalitetu jedne od najvažnijih hrvatskih bijelih sorti i potencijal malih obiteljskih podruma.
Vinariju Todor osnovali su 2021. godine braća Željko i Jurica Tomić, nastavljajući obiteljsku povezanost s vinogradima i Pošipom. Naziv vinarije dolazi od obiteljskog nadimka Todor, po kojemu su Tomići poznati u svojem mjestu.
Posebnu priču nosi upravo Perla. Naziv je posveta njihovoj baki, koja je bisere povezivala s bezvremenskom ljepotom i elegancijom te je za sve što joj je bilo osobito lijepo govorila da je poput perle.
Ta se obiteljska simbolika nastavlja i na etiketama vina, na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Željka i Jurice. Tako svaka boca povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost obitelji.
Perla je ozbiljnija, slojevitija interpretacija Pošipa – sorte koja u Čari pronalazi svoj prirodni dom. U njoj se spajaju zrelo voće, mediteranska toplina, mineralnost korčulanskog tla i svježina potrebna da vino zadrži eleganciju i gastronomsku širinu.
Srebrna Decanterova medalja još je jedna potvrda da velike vinske priče ne moraju dolaziti iz velikih podruma. Ponekad nastaju na malim obiteljskim parcelama, iz nekoliko tisuća boca i odluke da se vlastito grožđe više ne prodaje, nego pretvori u vino s vlastitim imenom i identitetom.
Pronađite Todor Perla Pošip i otkrijte karakter Čare i Korčule u čaši.
Dok međunarodna vinska scena sve više otkriva vrijednost lokalnih i povijesnih sorti, mi s posebnim ponosom predstavljamo Škrlet vinarije Miklaužić.
Škrlet je autohtona moslavačka sorta koju odlikuju svježina, nježne voćne i cvjetne arome te lagan, živahan karakter. Upravo je takav stil vina sve zanimljiviji ljubiteljima koji traže alternativu generičnim internacionalnim sortama.
Vinarija Miklaužić pokazuje kako tradicija može biti suvremena: poštovanjem sorte, vinograda i moslavačkog podneblja, ali i preciznim radom koji vinu omogućuje da bude pitko, svježe i prepoznatljivo.
Škrlet ne pokušava biti Sauvignon, Chardonnay ili neka druga globalno poznata sorta. Njegova vrijednost leži upravo u tome što je svoj – moslavački, nježan, aromatičan i neposredan.
Otkrijte Škrlet Miklaužić na vinoiulje.hr.
Zlatna medalja i 95 bodova za Matošević Alba Robinia Malvaziju Istarsku 2022., kao i zlato za Degrassijev Contarini Cabernet Sauvignon 2016., još su jednom potvrdili kontinuitet istarske kvalitete.
Istarske Malvazije, Terani, Borgonje i druge sorte danas se pojavljuju u različitim stilovima – od svježih i mineralnih vina do kompleksnih etiketa odležanih u drvu.
Zajednička im je jasna povezanost s tlom, klimom i identitetom Istre.
Upravo takva karakterna vina zauzimaju važno mjesto u izboru na vinoiulje.hr. Uz Agapito i njegov nagrađeni Rožoljo, u našoj ponudi možete otkriti različite izraze istarskog podneblja – od svježih bijelih vina do ozbiljnih crnih etiketa namijenjenih sporom uživanju i gastronomiji.
Potraga za autentičnim vinima prirodno nas vodi i preko granice, prema Vipavskoj dolini.
Ove godine imamo poseban razlog za slavlje: boutique vinarija Guštin iz Bilja osvojila je zlato za Malvaziju Clasic 2022. te srebro za svoj Merlot.
Riječ je o velikoj potvrdi za malu obiteljsku vinariju čija se vinska priča oslanja na tradiciju koja seže do 1898. godine, kada je njihov pranono Guštin na obiteljskom brežuljku sadio upravo Malvaziju i Merlot.
Njihov moto zato nije slučajan:
Merlot i Malvazija, to je poezija.
Zlatna medalja za Malvaziju Clasic 2022. potvrđuje koliko profinjen može biti bijeli potpis Vipavske doline. Malvazija u ovom podneblju spaja voćnost, svježinu, mineralnost i dovoljno strukture da može pratiti različita jela, ali i ostati zanimljiva kada se pije samostalno.
Srebro za Merlot pokazuje drugu stranu iste priče. Vipavski Merlot može biti mekan i elegantan, ali istodobno dovoljno ozbiljan i strukturiran da pokaže dubinu sorte i karakter položaja.
U Guštinovim vinogradima grožđe se bere ručno, a vina nastaju povezivanjem obiteljskog iskustva, pažljivog rada u vinogradu i suvremene preciznosti u podrumu. Rezultat nisu vina stvorena prema unaprijed zadanoj tržišnoj formuli, nego vina koja nose osobnost obitelji i mjesta iz kojeg dolaze.
Zlato i srebro s Decantera 2026. potvrđuju ono što smo prepoznali već pri prvom susretu s njihovim vinima: Guštinova Malvazija i Merlot nisu samo dvije sorte, nego dvije strane iste vipavske priče.
Uz vina Guštin, naš izbor iz Vipavske doline obuhvaća i stručno rađena vina povijesne vinarije Vipava 1894, uključujući sorte poput Zelena, Pinele, Malvazije i Merlota.
Bura, vapnenasto tlo, sunčani položaji i specifična mikroklima daju ovim vinima svježinu, strukturu i izrazit gastronomski karakter.
Uspjesi Agapita, Todora i Guština pokazuju zašto smo od samog početka vjerovali u male, obiteljske vinarije.
One često nemaju velike marketinške budžete, golema skladišta ni milijunske serije. Imaju nekoliko hektara vinograda, obiteljsko znanje, ograničene količine i snažnu želju da sačuvaju karakter svojeg kraja.
Upravo zato njihove medalje imaju posebnu težinu.
Bronca za rijetki Agapitov Rožoljo, srebro za Todorovu Perlu, zlato za Guštinovu Malvaziju i srebro za njihov Merlot nisu samo priznanja pojedinačnim vinima. To su potvrde da se predanost, identitet i kvaliteta mogu prepoznati bez obzira na veličinu podruma ili poznatost etikete.
Rezultati Decanter World Wine Awards 2026 nisu samo razlog za slavlje hrvatskih i slovenskih vinara. Oni su potvrda da svjetska vinska scena sve više cijeni ono što je lokalno, prepoznatljivo i iskreno.
Zato preskočite generična industrijska vina i natočite čašu koja govori o svojoj sorti, vinogradu i ljudima koji su je proizveli.
Kada se govori o najpoznatijim crnim sortama grožđa na svijetu, Merlot gotovo uvijek zauzima posebno mjesto. Njegova mekoća, voćnost i pitkost učinili su ga omiljenim izborom milijuna ljubitelja vina, ali iza svake čaše Merlota krije se mnogo više od samog užitka. Krije se stoljeća duga priča, putovanje od francuskog Bordeauxa do vinograda diljem svijeta, pa tako i do slikovite Vipavske doline gdje nastaje izvrstan Merlot vinarije Guštin, dostupan na vinoiulje.hr.
Merlot potječe iz francuske regije Bordeaux, a prvi pisani tragovi o ovoj sorti datiraju još iz 18. stoljeća. Smatra se da naziv dolazi od francuske riječi merle (kos), odnosno crne ptice koja je obožavala jesti zrele tamne bobice ovog grožđa. Već krajem 18. stoljeća Merlot se smatrao jednom od najvažnijih sorti Bordeauxa, posebno na desnoj obali rijeke Gironde, u područjima poput Saint-Émiliona i Pomerola.
Današnja genetska istraživanja pokazala su da je Merlot potomak Cabernet Franca i sorte Magdeleine Noire des Charentes, što ga svrstava u istu veliku obitelj poznatih bordoških sorti.
Tijekom 20. stoljeća Merlot se proširio iz Francuske prema Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Kaliforniji, Čileu, Australiji i mnogim drugim vinskim regijama svijeta. Danas je jedna od najzasađenijih vinskih sorti na svijetu te najzastupljenija crna sorta u Bordeauxu.
Za razliku od nekih snažnijih crnih vina koja zahtijevaju godine odležavanja, Merlot često osvaja već pri prvom susretu. Karakteriziraju ga:
Upravo zbog te ravnoteže između ozbiljnosti i pristupačnosti Merlot je često vino koje približava svijet crnih vina novim ljubiteljima, ali jednako oduševljava i iskusne vinske znalce.
Merlot je izuzetno zahvalan partner za stolom. Njegova voćnost i umjereni tanini omogućuju mu da se uspješno spari s brojnim jelima:
Zahvaljujući svojoj eleganciji, Merlot ne dominira jelom nego ga nadopunjuje, stvarajući sklad koji mnogi smatraju idealnim primjerom vinske gastronomije.
Iako je Bordeaux rodno mjesto Merlota, ova sorta izvanredno uspijeva i u slovenskoj Vipavskoj dolini. Smještena između Alpa i Jadranskog mora, Vipavska dolina poznata je po snažnoj buri, velikom broju sunčanih sati i jedinstvenoj kombinaciji kontinentalnih i mediteranskih utjecaja.
Takvi uvjeti omogućuju grožđu da razvije bogatu aromatiku, očuva svježinu i postigne idealnu fenolnu zrelost. Rezultat su vina koja zadržavaju prepoznatljivu mekoću Merlota, ali dobivaju dodatnu svježinu i živost karakterističnu za ovo posebno podneblje.
Među vinarijama koje na najbolji način predstavljaju karakter Vipavske doline nalazi se vinarija Guštin. Ova obiteljska vinska priča njeguje filozofiju prema kojoj vino mora odražavati mjesto iz kojeg dolazi, ali i ljude koji ga stvaraju.
Njihov poznati moto „Merlot i Malvazija – to je poezija“ nije slučajno odabran. Upravo je Merlot jedna od sorti po kojoj je Guštin prepoznat među ljubiteljima slovenskih vina.
Guštin Merlot donosi ono što ljubitelji ove sorte najviše cijene:
To je vino koje jednako dobro funkcionira uz večeru s prijateljima, kao i tijekom mirnih trenutaka kada želite usporiti dan i posvetiti pažnju svakom gutljaju.
Merlot je kroz stoljeća dokazao da nije prolazni trend nego jedna od velikih svjetskih vinskih sorti. Od bordoške tradicije stare više od 200 godina do modernih interpretacija u Vipavskoj dolini, njegova sposobnost prilagodbe i zadržavanja vlastitog identiteta čini ga posebnim.
Ako želite upoznati Merlot kroz autentičnu regionalnu interpretaciju, Guštin Merlot izvrstan je izbor. Kroz njega ćete osjetiti i međunarodnu vinsku baštinu i jedinstveni karakter Vipavske doline – regije koja sve češće privlači pažnju ljubitelja vrhunskih vina.
Merlot možda potječe iz Francuske, ali u Vipavskoj dolini govori posebnim jezikom. A upravo takve vinske priče najradije donosimo na vinoiulje.hr.
Postoje mjesta koja vas osvoje spektakularnim prizorima. I postoje mjesta koja vam se uvuku pod kožu gotovo neprimjetno.
Vipavska dolina pripada ovoj drugoj skupini.
Možda na prvi pogled nema glamur najpoznatijih vinskih regija Europe. Neće vas dočekati redovi turističkih autobusa niti prenapuhane priče o luksuzu. Umjesto toga, dočekat će vas nešto puno vrijednije – osjećaj autentičnosti.
Dok se vozite između vinograda, maslinika, kamenih kuća i zelenih brežuljaka, postaje jasno zašto upravo ovdje nastaju neka od najzanimljivijih vina ovog dijela Europe. Ovdje priroda još uvijek diktira ritam, a ljudi joj pokušavaju ne smetati previše.
Upravo zato nas je toliko privukla priča vinarije Guštin, čija vina danas možete pronaći na vinoiulje.hr.
Mnogi će Vipavsku dolinu opisati kao raj za vinogradare. I to je točno.
Ali ono što ovu dolinu čini posebnom nije samo vino.
To je način života.
Ovdje se još uvijek razgovara za stolom. Ručkovi traju dugo. Vino nije statusni simbol nego prirodan dio svakodnevice. Ljudi poznaju svoje susjede, svoje vinograde i svaku promjenu vremena koju donosi poznata vipavska burja.
U vremenu kada sve postaje ubrzano, digitalno i instant, Vipavska dolina djeluje kao podsjetnik da neke stvari jednostavno ne treba požurivati.
Poput vina.
Kada upoznate obitelj Guštin, vrlo brzo shvatite da njihova vina nisu rezultat trendova.
Ona nastaju iz kontinuiteta.
Generacije prije njih sadile su iste vinograde, hodale istim putevima i gledale iste zalaske sunca iznad Vipavske doline. Danas nova generacija nastavlja tu priču, ali bez potrebe da mijenja njezinu srž.
Možda je upravo zato u njihovim vinima toliko lako prepoznati mjesto iz kojeg dolaze.
Ne pokušavaju biti nešto drugo.
Ne pokušavaju kopirati Bordeaux, Toskanu ili Kaliforniju.
Ostaju vjerni Vipavi.
A upravo u tome leži njihova najveća snaga.
Danas se često susrećemo s vinima koja žele impresionirati odmah.
Snažne arome. Visoki alkoholi. Agresivne strukture.
Guštinova vina imaju drugačiji pristup.
Njihova Malvazija ne pokušava dominirati stolom. Ona poziva na još jedan gutljaj.
Njihov Merlot ne traži pažnju snagom. Osvaja ravnotežom.
To su vina koja se polako otkrivaju.
Prvo osjetite voće.
Zatim svježinu.
Pa tek onda sve one male detalje koje velika vina uvijek skrivaju ispod površine.
Takva vina često najviše cijene ljudi koji su prošli fazu dokazivanja i jednostavno žele uživati.
Teško je govoriti o Vipavskoj dolini bez spominjanja burje.
Za lokalne vinare ona nije samo vremenska pojava.
Ona je suradnik.
Ponekad saveznik.
Ponekad protivnik.
Ali uvijek prisutna.
Dok prolazite kroz vinograde, vidite kako su čokoti oblikovani upravo zbog nje. Osjećate kako mijenja zrak. Kako suši vlagu nakon kiše. Kako donosi svježinu čak i tijekom najtoplijih ljetnih dana.
Burja je jedan od razloga zašto vina iz Vipavske doline imaju toliko energije i živosti.
Ona doslovno postaje dio njihovog karaktera.
Možda zato što smo se zasitili uniformiranosti.
Sve više ljudi želi znati tko stoji iza boce.
Gdje je vino nastalo.
Kako je nastalo.
Tko ga je stvorio.
Boutique vinarije poput Guština vraćaju ono što se u vinskom svijetu ponekad izgubi – ljudsku priču.
Kada otvorite njihovu bocu, ne otvarate samo vino.
Otvarate dio Vipavske doline.
Dio obiteljske tradicije.
Dio krajolika.
Dio vremena koje je bilo potrebno da grožđe sazrije.
I upravo zato takva vina ostaju u sjećanju.
Nije to bila samo Malvazija.
Nije bio samo Merlot.
Nisu bile ni medalje ni ocjene.
Osvojio nas je osjećaj.
Osjećaj da iza svega postoji iskrenost.
Da vino nije proizvod koji mora pratiti trendove nego rezultat odnosa između ljudi, zemlje i vremena.
U svijetu koji često postaje preglasan, Guštinova vina podsjećaju da kvaliteta ne mora vikati.
Ponekad je dovoljno da tiho ispriča dobru priču.
A upravo takve priče najviše volimo donositi na vinoiulje.hr.
